ISPRED PLETERŠNIKOVE KUĆE
Dao je svome narodu blago, otkrio bogatstvo slovenskog jezika.(zapis na spomen ploči Maksu Pleteršniku)
ISPRED PLETERŠNIKOVE KUĆE
Ako ste slijedili nagovještaj pišečkog viteza, put vas je šumskim dijelom doveo do točke odakle se pruža prekrasan pogled na suncem obasjano Pišece. U hladnijem dijelu godine često se događa da nas ovdje gore griju tople zrake, a ispod nas leži magla. Taj se fenomen naziva temperaturni obrat. Ponekad, međutim, s vrha Orlice zapuhne hladan vjetar koji nas ugodno osvježi i po kojemu je ovo mjesto možda i dobilo ime.
Ovaj krajolik karakteriziraju brojni brežuljci prošarani voćkama i vinovom lozom. Albert Moscon (1782.–1822.), jedan od vlasnika dvorca Pišece, imao je važnu ulogu u razvoju voćarstva i vinogradarstva ovdje. Bio je stručnjak za voćke i utemeljio je Nastavni zavod za voćarstvo i hortikulturu u Grazu. Kad je 1820. godine naslijedio grad, nakratko je preselio svoju djelatnost u Pišece. Na imanju je dao posaditi razne vrste vinove loze i voćki. U prostorijama grada organizirao je nastavu cijepljenja i rezidbe voćki, čime je utemeljio voćarsko-hortikulturne škole na našem tlu. Tradiciju voćarstva i vinogradarstva mještani njeguju i danas. Posebno su ponosni na marelicu Piša. Osim marelica, u voćnjacima se nalaze i stabla jabuke, kruške, šljive, mušmule i oskoruše.
U tom divnom pogledu i tajanstvenim maglama ispod njega svakako je uživao i slavni Slovenac i domaćin Maks Pleteršnik (1840.–1923.), po zanimanju jezikoslovac, učitelj i prevoditelj. U povijest slovenskog naroda ušao je kao leksikograf, zaslužan za izdavanje Slovensko-njemačkog rječnika (1894., 1895.), prvog tako opsežnog popisa riječi u našoj zemlji. Stojimo ispred kuće u kojoj je proveo djetinjstvo i vrijeme nakon umirovljenja, a danas je pretvorena u muzej, gdje možete razgledati spomen-zbirku njegovih osobnih predmeta i knjiga. Podignemo li pogled gore, možemo vidjeti i zidanu zgradu u koju se često povlačio da radi u miru.
Maks Pleteršnik
ZNAŠ LI?
- Pokraj Pleteršnikove kuće, na putu prema gradu, u danas napuštenom objektu, nalazio se plastenik – to je natkriveni i obično grijani prostor za sijanje i uzgoj bilja.
- Maks Pleteršnik rođen je na isti dan kad i France Prešeren, 3. prosinca 1840., samo 40 godina kasnije. Više zanimljivosti o životu i djelu Maksa Pleteršnika čitajte u biografskom romanu Rudija Mlinara Maks Pleteršnik – tjedan s leksikografom.
- Pleteršnikov je otac bio, između ostalog, i pčelar, a uz imanje je, kao i danas, stajao pčelinjak.
IZAZOV!
U rječniku potražite prijevod riječi koje ste pronašli u prvoj postaji. Želite li saznati nešto više o Pleteršniku i njegovom rječniku, možete pogledati izložbu postavljenu u njegovoj kući. Nakon završenog izazova, iz zagrljaja stabla lipe, pišečki vas vitez poziva da promatrate raznoliko prirodno okruženje, nekad ribnjak, sada močvaru.
